STUDIJSKI DAN „POTRAGA ZA KORJENIMA“ 2018.

BAZILIKA U CIMU, MOSTAR

Na lokaciji Crkvine, na prostoru Cima, prigradskog naselja Mostara, tijekom 1966. godine arheološkim istraživanjem otkriveno je naselje iz starog vijeka, u kojem je u kasnoj antici sagrađena bazilika. Istraživanja su vodili Petar Leko i Tomo Anđelić iz Muzeja Hercegovine. Iskapanjima su nađeni ostatci starokršćanske bazilike.Ova iskapanja su privedena kraju 1969. godine, a rezultat su bili brojni nalazi, koji su bili smješteni u Muzeju Hercegovine u Mostaru, no u proteklom ratu većina ih je izgubljena.


Ovo naselje je vjerojatno bilo sjedištem starokršćanske sarsenterske biskupije (Sarsentensis) koju se spominje još 530. godine. Otkrivena su tri kasnoantička objekta iz istog vremena: bazilika, memorija (grobna kapela) i zgrada za stanovanje. U srednjem vijeku tu su pokopani pokojnici. Ovi nalazi potvrđuju da je na području Mostara postojalo značajno naselje davno prije turske okupacije i izgradnje staroga mosta.

FRANJEVAČKI MUZEJ “FRA JOZO KRIŽIĆ” U TOMISLAVGRADU

Duvanjski franjevci izgradili su 1988. kuću pored samostanske zgrade, koja je bila namijenjena za održavanje kulturnih zbivanja i susreta mladih. Unutar kuće čuvali su se brojni arheološki i etnološki predmeti, koji su marljivo prikupljani dugi niz godina. Predmeti nisu bili dostupni javnosti, stoga je odavno postojala ideja za uređivanjem muzejskog prostora. Dugogodišnjim radom i zalaganjem, duvanjski fratri su uspjeli oblikovati muzejski prostor na katu kuće, koji nosi naziv u čast duvanjskog franjevca fra Joze Križića.Fra Jozo Križić (1951-1993) prikupio je više od 3000 predmeta za samostansku zbirku, posebno je zaslužan za prikupljanje brojnih predmeta iz etnološke zbirke. Muzejski postav sastoji se od pet zbirki: sakralne, etnografske-nošnje, etnološke-gospodarstvo, afričke i arheološke zbirke.

Sakralna zbirka predstavlja izuzetno vrijednu riznicu predmeta, koji sutijekom nekolikostoljeća korišteni zaobavljanje službe božje i kao nijemi svjedoci minulih vremena sačuvani u Franjevačkomesamostanu. 

BAZILIKA U TOMISLAVGRADU

Prelijepa duvanjska bazilika, koja dominira slikom grada te je ujedno s vremenom postala i svojevrsni simbol grada i općine, je izgrađena povodom proslave 1000. obljetnice krunidbe kralja Tomislava(tada se općenito u povijesnoj znanosti, a pogotovo među pukom, držalo da se na Duvanjskom polju 925. godine krunio kralj Tomislav).Nacrt bazilike i samostana izradio je zagrebački aritekt ing. Stjepan Podhorski.Radovi na bazilici započeli su u travnju 1925. godine. Crkva je imala oblik starohrvatske bazilike (Nin, Solin), samo puno većih dimenzija. Zidana je od domaćeg kamena izvađenog u kamenolomu Kologaju. Vanjski izgled crkve je doista monumentalan: ima izgled pravilnoga križa, a iznad križišta se izdiže prelijepa okrugla kupola. Duga je 38 metara, a cijela je građena od klesanog kamena. Crkva je građena punih 15 godina, teško i mučno, ali ustrajno. Godine 1930. bila je sagrađena do krova, a 1939. izvana potpuno dovršena. Bit će blagoslovljena tek 29. rujna 1940. (na Miholjdan) zajedno sa samostanom od biskupa mostarskog Mišića.
Zaštitnici bazilike su sv. Ćiril i Metoda, a suzaštitnik sv. Nikola Tavelić. Prelijepa, tek sagrađena crkva, bila je, zajedno sa samostanom, vrlo teško oštećena u bombardiranju 16. listopada 1944. Bila je u strašnom stanju. Progonjeni fratri te osiromašeni i preplašeni puk nisu imali ama baš nikakve mogućnosti prići obnovi duvanjske ljepotice. Tako je kroz sljedećih više od deset godina crkva kao strašilo zjapila, izložena duvanjskim zimama, snjegovima i kišama, koje su je sve više uništavale. Bazilika se obnavljala u dva navrata. Najprije je obnovljeno ono što je bilo nužno 1957. , a onda sedamdesetih godina prošlog stoljeća je poduzeta temljita obnova Bazilike. Pored prelijepog vanjskog izgleda, u bazilici su smještana izuzetna slikarska i kiparska umjetnička djela velike vrijednosti.

FRANJEVAČKI MUZEJ I GALERIJA GORICA LIVNO

Franjevački muzej i galerija Gorica Livno (FMGG) kulturna je ustanova koja desetljećima skuplja, čuva i vodi brigu o bogatoj kulturnoj baštini Livna i širega područja Hercegbosanske županije u Bosni i Hercegovini.

Početci FMGG-a sežu u drugu polovinu XIX. stoljeća kada franjevci tek utemeljenoga samostana na Gorici u Livnu, svjesni potrebe očuvanja kulturne baštine, obilaze arheološka nalazišta i počinju skupljali starine. Ipak, Muzej u suvremenome obliku službeno je utemeljen 2. listopada 1995., i to ugovorom sklopljenim između Franjevačkoga samostana na Gorici i Općinskoga vijeća Livno.
Oformljen je kao kompleksna ustanova s arheološkom, etnografskom, umjetničkom, numizmatičkom i sakralnom zbirkom te zbirkom staroga oružja.

Sastavni dio Muzeja jest galerija sa stalnim postavom slika velikoga bosansko-hercegovačkog slikara Gabriela Jurkića, bogato opremljena knjižnica, pismohrana i fototeka te medicinska oprema fra Mihovila Sučića. Dio zbirki smješten je u zgradu Franjevačkoga samostana (galerija Gabriela Jurkića, sakralna i umjetnička zbirka, knjižnica i pismohrana), a drugi je dio smješten u novoizgrađenu zgradu Muzeja (lapidarij, arheološka, numizmatička i zbirka staroga oružja), u čijem je okviru višenamjenska dvorana za povremene izložbe te predviđena konzervatorsko-restauratorska radionica.
U kompleks novoga Muzeja inkorporirana je zgrada iz XIX. st., nekada crkvica i škola, u kojoj je izložen etnografski postav.

FRANJEVAČKI SAMOSTAN I CRKVA GORICA – LIVNO

Zahvaljujući fra Lovri Karauli isposlovana je bujuruldija (pismena zapovijed pašina, povelja) 1853 godine, a na temelju nje i ferman (nalog) za gradnju crkve i samostana u Livnu. Crkveni i samostanski projekt načinio je tadašnji ugledni splitski arhitekt Franjo Moyses. Gradnja je započeta 1854. godine. Projekt Franje Moysesa nakon pola stoljeća kasnije, nadopunio je ugledni hrvatski arhitekt Josip plemeniti Vancaš.
Crkva je bazilikalna trobrodna građevina s transeptom. Godine 1874. izmijenjen joj je krov, a 1876. Jozo Rako iz Dalmacije izradio je drveni oltar.Samostan je renoviran 1923, te 1987. godine. Po nacrtu Zlatka Ugljena proširen je za jedan trakt 1984-85. godine. Od 1942. do 1965. godine državne su vlasti držale dio samostanskih prostorija u svome posjedu.Godine 1885. nastavljeno je unutarnje uređenje crkve. Za nju je te godine Franjo Lach iz Ljubljane izradio šest pobočnih oltara. Godine 1887. izgrađen je prvi zvonik, a 1906. i drugi. Godine 1905-06. crkva je temeljito obnovljena. Interieur je uređen po projektu Josipa Vancaša (umjesto stropa izveden je svod, izmijenjeni su prozori, postavljene su podne pločice itd.).Godine 1906. crkvu je dekorirao slikar Marko Antonini.Crkva je god. 1980-81. renovirana: pokrivena je bakrom, a zidovi s vanjske strane su prefugirani i učvršćeni.

“KARMEL SV. ILIJE” NA BUŠKOM JEZERU

Na obalama Buškog jezera, u okolici Tomislavgrada, u Mostarko-duvanjskoj biskupiji na svetkovinu sv. Ilije, proroka, 20. srpnja 2006. uspostavljena je zajednica u Samostanu-duhovnom centru „Karmel sv. Ilije“. Ovo je jedina zajednica karmelićana u Bosni i Hercegovini i najmlađa je zajednica Hrvatske karmelske provincije sv. Oca Josipa koja je dio Reda Bosonoge braće Blažene Djevice Marije od gore Karmela.

Samostan-Duhovni centar “Karmel sv. Ilije” i crkvu sv. Ilije Proroka, zaštitnika Bosne i Hercegovine, u ovom času Crkve i naroda u navedenim krajevima ima višestruku ulogu:

  1. evangelizacijsku,
  2. duhovnu,
  3. ekumensko-međureligijsku i
  4. izobrazbeno-kulturološku.

Duhovni centar “Karmel sv. Ilije” građen je po uzoru na druge slične centre u Europi i svijetu. Stoga uz samostanski dio i crkvu, tu se nalaze i dvije kapelice, velika dvorana s kabinama za simultano prevođenje, male dvorane za rad po skupinama, interkonfesionalna meditativna dvorana, budući športski tereni, park sa šetnicom – sve prilagođeno i za osobe s posevnim potrebama. Centar raspolaže sa 42 kreveta. Gotovo sve sobe su jednokrevetne. Pri svemu se vodilo računa da se što manje narušava prirodni ambijent ljepote Buškoblatskog kraja, da se istaknu komparativne vlastitosti kraja i naroda, uz poštivanje suvremenih europskih standarda kvalitete propisanih za takvu vrstu objekta.

Izvori: www.samostan-tomislavgrad.info
www.bosnasrebrena.ba/gorica-livno-samostan-sv-petra-i-pavla
karmelsvetogilije.net

Natrag